Glavna preporuka Izvješća o zaštiti maloljetnika na internetu, koje će ovaj tjedan usvojiti EP u Strasbourgu, je ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina, a od 13 do 16 samo uz pristanak roditelja.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan predstavila je Izvješće o zaštiti maloljetnika na internetu, koje će ovaj tjedan usvojiti Europski parlament u Strasbourgu. Glavna preporuka je ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina, a od 13 do 16 samo uz pristanak roditelja.
- Od pojave društvenih mreža i pametnih telefona pojavili su se zabrinjavajući trendovi kod djece i mladih. U zadnjih nekoliko godina imamo veliki porast mladih između 11 i 15 godina koji se osjećaju nesretno. Najveći porast je kod djevojčica, gdje je gotovo svaka druga nesretna. Odgovore treba tražiti u načinu na koji mladi danas žive. Istraživanja pokazuju da mladi danas provode puno manje vremena socijalizirajući se; s dva i pol sata na dan to je vrijeme palo na 40 minuta, jako puno ih spava manje od sedam sati, a primjetno je i odgađanje životnih iskustava poput kasnijeg ulaska u prvu vezu ili polaganja vozačkog ispita - navela je Borzan.
Iznijela je i šokantne podatke The Economista o velikom porastu broja mladih koji se samoozljeđuju, kako u EU tako i drugdje. Najšokantniji je porast broja samoubojstava, koji je najviši kod djevojaka od 11 do 19 godina. Na razini EU, samoubojstvo je češći uzrok smrti maloljetnika od prometnih nesreća.
- Očito je da je došlo do društvene krize. Naravno da je tome doprinijelo puno čimbenika, ali svakako ne treba ignorirati činjenicu da svaki dan milijun ljudi s ChatGPT-om razgovara o samoubojstvu. U EU mladi sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovica je konstantno online. Najlošije je u dobnoj skupini djevojčica od 13 godina. Samo pola sata manje na internetu dnevno ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje - navodi Borzan.
Parlament zato predlaže ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina uz jak sustav provjere. Također predlaže zabranu korištenja podataka mladih za oglašavanje jer se pokazalo da, ako primjerice djevojka obriše selfie zbog malog broja lajkova, vidjet će više oglasa za proizvode za ljepotu. Parlament predlaže i zabranu dizajna koji izaziva ovisnost, poput beskonačnog scrolla, autoplay funkcije i nepotrebnih notifikacija.
- Model poslovanja velikih internetskih divova je zadržati korisnika što dulje na mreži. Nemaju skrupula ni pred čim, pa čak ni pred alarmantnim podacima o utjecaju na mentalno zdravlje mladih. Ovo je veliki iskorak Parlamenta sa širokim političkim konsenzusom pred novi europski zakon koji se očekuje krajem iduće godine - zaključila je Borzan.
